Nervni sistem je jedan od najvažnijih sistema u ljudskom telu koji upravlja gotovo svim što radimo, osećamo i doživljavamo. Zahvaljujući njemu možemo da mislimo, pamtimo, govorimo, krećemo se, osećamo bol, prepoznajemo opasnost i reagujemo na svet oko sebe.
Ako se možda pitate zašto na platformi radnasebi.com govorimo o nervnom sistemu, odgovor je jednostavan: Razumevanje načina na koji nervni sistem funkcioniše posebno je važno kada govorimo o stresu, emocijama i mentalnom zdravlju. Način na koji reagujemo na pritisak, koliko brzo se oporavljamo od stresnih situacija i kako se osećamo tokom dana u velikoj meri zavisi od toga kako naš nervni sistem obrađuje informacije i reguliše reakcije tela.
Međutim, nervni sistem ne upravlja samo onim što radimo svesno. On reguliše i veliki broj procesa koji se odvijaju automatski, bez naše voljne kontrole. To uključuje disanje, rad srca, varenje, znojenje, treptanje, održavanje telesne temperature i mnoge druge funkcije važne za opstanak.
Zbog toga se nervni sistem često opisuje kao komandni centar organizma. On prima informacije iz spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta, obrađuje ih i odlučuje kako će telo odgovoriti.
Upravo zato se u poslednjih nekoliko godina sve više govori o regulaciji nervnog sistema i njegovoj ulozi u psihološkom blagostanju.
Nervni sistem je složena komunikaciona mreža koju čine mozak, kičmena moždina i nervi raspoređeni po celom telu. Njegova osnovna uloga je razmena informacija.
On neprestano šalje i prima poruke između mozga i ostatka tela. Na primer, zahvaljujući njemu:
Da bismo ga lakše razumeli, nervni sistem delimo na dva glavna dela:
Čine ga mozak i kičmena moždina.
Mozak je procesor: on upravlja mišljenjem, emocijama i percepcijom.
Kičmena moždina je glavni “autoput” koji prenosi signale između mozga i tela, ali i samostalno upravlja brzim refleksima.
To su svi nervi van mozga i kičmene moždine. Njegov zadatak je da bude “terenska služba” koja povezuje mozak sa mišićima, kožom i unutrašnjim organima.
Sve informacije u našem telu putuju kroz specijalizovane ćelije koje se zovu neuroni. Oni međusobno komuniciraju putem električnih impulsa i hemijskih glasnika – neurotransmitera.
Verovatno ste čuli za neke od njih:
Mesto gde se dva neurona susreću zove se sinapsa. Tu se hemijske poruke prenose brzinom munje, omogućavajući nam da reagujemo u delu sekunde.
Periferni sistem se dalje deli na dva dela, zavisno od toga šta kontroliše:
Ovo je ključno za razumevanje stresa i oporavka:
Savet za rad na sebi: Duboko i sporo disanje direktno stimuliše Vagus nerv, šaljući poruku mozgu da je bezbedno da se isključi ,,borba ili beg” režim.
Dugo se verovalo da se nervni sistem formira u detinjstvu i da se više ne menja. Danas znamo za neuroplastičnost – sposobnost nervnog sistema da stvara nove puteve i menja se tokom celog života.
To znači da učenjem novih veština, promenom navika i radom na sebi bukvalno menjate fizičku strukturu svog mozga. Svaka nova misao ili ponovljena akcija jača određene nervne puteve.
Kada je nervni sistem preopterećen (hronični stres) ili oštećen, javljaju se simptomi poput:
Važno: Ako primetite iznenadnu slabost jedne strane tela, otežan govor ili gubitak vida, to su znaci za hitnu medicinsku pomoć.
Iako je nervni sistem izuzetno prilagodljiv, određeni faktori mogu dugoročno narušiti njegovu ravnotežu i način rada. Kada se to dogodi, komunikacija između mozga, organa i mišića postaje manje efikasna, a organizam teže prelazi iz stanja napetosti u stanje oporavka.
Najčešći faktori koji negativno utiču na nervni sistem uključuju:
Kratkotrajni stres je prirodan i može pomoći telu da reaguje na izazove. Međutim, kada stres traje nedeljama ili mesecima, simpatički nervni sistem ostaje stalno aktiviran. To povećava nivo hormona stresa poput kortizola i adrenalina, što može dovesti do umora, napetosti, problema sa snom i smanjene sposobnosti oporavka.
Tokom sna mozak obavlja važne procese oporavka i regulacije nervnog sistema. Nedovoljan ili nekvalitetan san može otežati komunikaciju između neurona i uticati na pažnju, pamćenje, raspoloženje i donošenje odluka.
Nervni sistem zavisi od stabilnog snabdevanja energijom, vodom i mineralima. Nedostatak hranljivih materija, kao i česte oscilacije šećera u krvi, mogu uticati na nivo energije, koncentraciju i raspoloženje.
Kretanje ima važnu ulogu u zdravlju nervnog sistema. Fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju, dotok kiseonika u mozak i podržava procese učenja i adaptacije u nervnom sistemu. Dugotrajno sedenje i sedentarni način života mogu doprineti smanjenju energije i slabijoj regulaciji stresa.
Prekomerna upotreba kofeina, nikotina, alkohola ili drugih supstanci može privremeno promeniti način na koji nervni sistem funkcioniše. Dugoročno, to može poremetiti prirodnu ravnotežu neurotransmitera i uticati na san, energiju i raspoloženje.
Konstantne notifikacije i ,,plavo svetlo” sa ekrana drže mozak u stanju hiper-budnosti. To sprečava lučenje melatonina i ne dozvoljava parasimpatikusu da preuzme kontrolu i smiri organizam.
Ljudi su društvena bića, a osećaj povezanosti sa drugima ima važnu ulogu u regulaciji nervnog sistema. Dugotrajna usamljenost i nedostatak podrške mogu povećati osetljivost na stres i negativno uticati na emocionalno i fizičko zdravlje.
Više o ovome u narednim člancima.
Nervni sistem je složena mreža koja povezuje mozak, kičmenu moždinu i nerve u jednu celinu koja upravlja gotovo svim procesima u našem telu. Zahvaljujući njemu mislimo, osećamo, reagujemo na okolinu i održavamo unutrašnju ravnotežu organizma.
Razumevanje načina na koji nervni sistem funkcioniše pomaže nam da bolje razumemo sopstvene reakcije na stres, emocije i svakodnevne izazove. Upravo zato je poznavanje njegovog rada prvi korak ka boljoj brizi o zdravlju kao celini.
Komentari
Dodaj komentar