Programirani smo da posmatramo svet kroz prizmu dualnosti i da verujemo da postoji dobro i zlo, ali iz čije perspektive je nešto dobro, a nešto nije? Ko je to rekao? Kako tačno je to odredio? Ko sudi o tome šta je dobro, a šta zlo? Da li su to samo moralne norme našeg društva ili nešto drugo? Kad smo kod moralnih normi, one su usvojene od strane većine ljudi, a većina ljudi ipak obitava na nižem nivou svesti – živi u strahu, tačnije preživljava, ne zna ko je, nema svest o sebi i svetu koji percipira, živi ,,u tegli” i misli da je poklopac nebo.
Da li je pauk koji je ubio muvu da preživi zao, da li je lavica koja je ubila antilopu da bi nahranila svoje mlade zla i da li je mačka koja se prvo igra sa mišem a onda ga pojede zla?
Da se vratimo na čoveka. Ono što nazivamo zlom zaista se ne razlikuje mnogo od bakterija koje bi razložile mrtvo telo, a zlo zapravo dolazi kada ljudi zaborave svoju duhovnu prirodu, kada zaborave sebe. Zlo je ništa drugo nego tama, a ta tama, koja nije stvarna, predstavlja iluziju stvarnosti.
Zlo je tu da nas probudi iz nesvesnog stanja.
Zlo je tama koja nam omogućava i primorava nas da ponovo probudimo ono što jesmo. Da se setimo ko smo. Dakle, tek kada razumemo ulogu zla, možemo ga drugačije videti i možda uspeti da ga ne posmatramo više sa gađenjem i mržnjom (sve što mrzimo truje našu dušu) jer, na kraju, to zlo najčešće ima pozitivnu svrhu – omogućava čoveku da se probudi i potrudi. Da se seti ko je, koliko i šta sve može, koliko je moćan. Na ovom svetu postoji mnogo patnje u kojoj i zlo igra veliku ulogu, ali treba da razumemo da patnja nije uzrok, već posledica, a da smo za to kako se osećamo odgovorni samo mi. Bol je neizbežan, ali patnja je izbor.
Zapamti, ako patiš, patiš zbog sebe; ako drugi pate, to je zbog njih. Niko ne pati zbog drugih – zapamti to.
– Osho
Zlo direktno napada duh čoveka i odvaja čoveka od svoje prirode. Čini se da neprestano radi protiv njega kako bi se čovek samouništio, a opet, u isto vreme ga i budi, odnosno pokreće procese u njemu koji dovode to toga. A da li će se probuditi, to je na njemu. Kada se probudi (kolektivno), na ovom svetu će biti manje patnje ili će ista nestati, a ovo mesto zvano Zemlja biće dom svetlosti i dobrote.