Šumska terapija je vrsta terapije koja se praktikuje u prirodnom okruženju sa ciljem dostizanja smirenosti, buđenja čula, povezivanja sa prirodom, dovođenja tela, duha i uma u harmoničnu celinu i način da, jednostavno, budete u sadašnjem trenutku. Može se praktikovati samostalno ili sa stručnjakom (najčešće kombinujući sa psihoterapijom).
Ova vrsta terapije budi sve veće interesovanje, kako zapadne, tako i istočne konvencionalne i alternativne medicine, a utemeljena je na japanskom pristupu terapije Shinrin-ioku (,,šumsko kupanje”) koji je nastao osamdesetih godina prošlog veka. Šumsko kupanje je neizostavni deo zvanične japanske medicine i daje šansu pojedincu da u holističkom maniru poboljša fizičko zdravlje, unutrašnji mir i kvalitet života. Sama praksa je veoma jednostavna i predstavlja „kupanje“ u svežem vazduhu šume, šetnju kroz vegetaciju i osvešćivanje čula u spokojnom okruženju prirode.

Više od četiri decenije naučnih ispitivanja izvršenih u Japanu potvrdilo je da se ovakav terapeutski pristup pokazao veoma efikasnim za stabilizaciju krvnog pritiska, umanjenje stresa, stimulisanje imunog sistema, poboljšanje koncentracije, rehabilitacije nakon operacija i bolesti, ublažavanje simptoma ADHD kod dece, lečenje anksioznosti i depresije, bolji kvalitet sna, podsticanje životnog elana i motivisanosti. Sa korenima Shinrin-ioku principa lečenja iz Japana, služeći se tehnikama integrativne medicine i uz podršku naučnih istraživanja, kao i veština meditacije i psihoterapije, nastaje prostor za formiranje šumske terapije i psihoterapije.
U periodu od 2004. godine sprovedena je serija naučnih studija o efektima šumske terapije na ljudsko zdravlje i zvanično je šumska terapija proglašena preventivnom strategijom medicine. Došlo se do saznanja da šumska terapija i psihoterapija imaju brojne benefite kada je ljudsko zdravlje u pitanju. Potvrđeno je u naučnim krugovima da, upotrebom šumske terapije u svrhe lečenja i prevencije, dolazi do:

Ovakav tretman šumske terapije izvodi se u šumi uz meditativne tehnike i (psiho)terapeutske razgovore koje vodi terapeut. To može biti individualni rad ili grupni (do 50 ljudi), u trajanju od jednog do nekoliko sati.
Ukoliko je u pitanju individualni rad, terapija može biti šetnja uz razgovor kroz šumu, sedenje, meditacija itd.
Ukoliko je u pitanju grupni rad, terapeut/praktičar vodi grupu sa kojom priča i koju vodi kroz određeno iskustvo. Preporučuje se da se dvodnevni tretmani rade svakog vikenda, ali je moguće i preporučljivo da se uz smeštaj u šumi (sobe, vikendice, apartmani) radi po 7 dana (radionice koje se izvode svakodnevno u trajanju od po nekoliko sati na dan). Ova terapija je novina na polju istočne i zapadne medicine, a kod nas se ne primenjuje u potpunosti i sa svim benefitima koje može da ima u kombinaciji sa psihoterapijom i meditacijom vođenom od strane stručnjaka/terapeuta. Važno je napomenuti da terapija nema kontraindikacija ni neželjenih dejstava, pa samim tim nema ograničenja.
Šumska terapija takođe može uključiti i:
Terapija je namenjena svima. Posebno se preporučuje ljudima koji su pod stresom, onima koji su anksiozni, depresivni, imaju panične napade itd. Takođe, svima onima koji pate od hipertenzije, dijabetesa, hroničnog umora, loše koncentracije, nesanice, pada imuniteta, nedostatka motivacije, manjka životne energije, niskog libida, nedovoljne radne i životne efikasnosti itd.
Uticaj šumske šetnje na poboljšanje zdravlja i izlečenje dobija sve veću pažnju javnosti i zvanične medicine. U toku 2019. godine urađena je naučna studija čiji cilj je bila procena uticaja šumske terapije na fiziološke i psihološke parametre zdravlja kod mladih žena. Eksperimenti su izvedeni u šest šuma (test) i šest gradskih područja (kontrola). Ukupno 12 učesnika u svakom području (ukupno 60 učesnika, prosečna starost: 21,0 ± 1,3 godine) dobilo je instrukcije da šeta šumom i gradskim područjima otprilike 15 min; istovremeno, merena je promenljivost frekvencije otkucaja srca, krvni pritisak i puls, da bi se utvrdio uticaj boravka i šetnje šumom na taj aspekt zdravlja. Šetnja šumom bila je usko povezana sa znatno višom parasimpatičkom nervnom aktivnošću i nižim simpatičkim nervnim aktivnostima i radom srca.
Dokazano je da, pored veoma pozitivnog uticaja na srce i krvni pritisak, šetnja šumom značajno smanjuje anksioznost, panične napade, strahove, depresiju, tugu, bes, ljutnju, neprijateljstvo, umor, nedostatak pažnje, koncentracije i pamćenja. Boravak u šumi i šumska (psiho)terapija poboljšavaju raspoloženje, pamćenje, pažnju i koncentraciju, kao i opštu motivaciju i životnu i radnu efikasnost.
Reference:
Šumska terapija i psihoterapija
How to start forest bathing