Blog > Psihologija > Simptomi preopterećenog nervnog sistema i 8 načina za vraćanje u balans

Simptomi preopterećenog nervnog sistema i 8 načina za vraćanje u balans

  • Objavljeno: 28. mart 2024.
  • Ažurirano: 27. mart 2024.
  • do 4 minuta čitanja

Autonomni nervni sistem (ANS) u našem telu je odgovoran za kontrolu automatskih funkcija poput disanja, srčane aktivnosti i digestivnog sistema. ANS se sastoji iz dva dela: simpatički nervni sistem, čiji je posao da odgovori na stres, i parasimpatički nervni sistem, koji podržava opuštanje i odmor.

Kada je nervni sistem preopterećen, može doći do disbalansa između ova dva dela ANS-a. To može rezultirati prekomernom aktivacijom simpatičkog nervnog sistema, što dovodi do tzv. ,,režima preživljavanja“ ili hiperaktivnog stresa. Ovo stanje može izazvati konstantan osećaj ugroženosti, povećanu anksioznost i reakcije ,,borba ili beg“, čak i u situacijama koje nisu zaista pretnje. Sa druge strane, neregulisan nervni sistem može se manifestovati i kroz prekomernu aktivaciju parasimpatičkog nervnog sistema, što može izazvati osećaj umora, apatije i smanjenja nivoa energije.

Vaš nervni sistem uči kroz iskustvo, što može da znači da ste tokom svog života prikupili određena iskustva koja nervni sistem integriše i detektuje kao ,,preteća“. Ovo se može manifestovati kao borba/bežanje/zamrzavanje, a ovaj refleks može značajno ometati svakodnevni život i odnose.

Važno je napomenuti da vam način na koji ste se osećali sigurno u prošlosti možda više ne služi u sadašnjosti, pa čak takva sigurnost može stvarati iluziju i više anksioznosti, jer su potrebne promene oko nas i unutar nas, kao i adaptacija na njih. Ovo su neki od najverovatnijih znakova da vaš nervni sistem nije u balansu, već je preopterećen.

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamenjuje rad na sebi niti rad sa stručnim licem!

Prejako ili nedovoljno reagovanje

Pod prejakim reagovanjem podrazumevaju se nekontrolisani ispadi, odnosno snažne emocionalne reakcije na neke situacije koje najčešće ne zaslužuju takvu reakciju – drugim rečima, dešava se da ,,planete“ zbog sitnice. Frustracija, bes, nedostatak konekcije sa ljudima su takođe simptomi.

Nedovoljno reagovanje je zapravo osećaj apatije, ravnodušnost i manjak interesovanja za stvari u kojima ste nekada uživali ili ste ih smatrali zanimljivim i zabavnim.

Senzorna preosetljivost

Osetljiviji ste na određene zvukove, teksture, mirise ili svetlosti. Čula postaju prenaglašena i teško je fokusirati se na druge stvari. Pozadinska buka postaje teška za ignorisanje, određeni mirisi vam smetaju i postaju prejaki, svetlost vam postaje iritantna u vidnom polju, pa čak i određene teksture mogu delovati neugodno na koži.

Hronični umor

Osećate se umorno čak i kada spavate isto ili više nego obično. Delovi tela vam postaju teški, a nije lako ni razmišljati jasno. Osećate se ,,kao da vas je voz pregazio“ i ne pomaže vam fizički odmor.

Problemi sa kožom i/ili organima za varenje

Ovo je najčešće jedna od prvih fizičkih reakcija na stres i preopterećenost. Može se manifestovati kroz digestivne probleme poput gasova, nadutosti, bolova u stomaku ili neredovnog rada creva i čišćenja organizma.

Na koži se mogu pojaviti akne, iritacije ili određene promene u teksturi.

Problemi sa pamćenjem

Imate problem sa koncentracijom i pamćenjem. Ovo može da izgleda kao ,,mentalna magla“ (haotičnost u glavi), zaboravnost, rasejanost ili teškoće da se fokusirate na jednu stvar i mesto gde se nalazite. Često i u razgovoru odlutate.

Kako regulisati nervni sistem?

Regulacija nervnog sistema može se postići nizom pristupa i tehnika koje podržavaju balans između simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema. Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti:

  1. Trening: Redovna fizička aktivnost može pomoći u balansiranju autonomnog nervnog sistema. Kardio(vaskularne) vežbe, poput brze šetnje, trčanja ili plivanja, posebno dobro utiču na smanjenje nivoa stresa.
  2. Duboko disanje i vežbe disanja: Svesno usmeravanje pažnje na disanje i praktikovanje dubokog, kontrolisanog disanja može aktivirati parasimpatički nervni sistem, smanjujući stres i anksioznost.
  3. Meditacija i mindfulness: Ove tehnike mogu pomoći u smanjenju simpatičke aktivacije i podržati opuštanje. Redovna praksa meditacije ili mindfulness vežbi može poboljšati emocionalnu regulaciju.
  4. Joga: Joga kombinuje fizičke vežbe, disanje i mindfulness, pružajući celovit pristup regulaciji nervnog sistema.
  5. Usklađivanje bioritma: Pokušajte da održavate redovan raspored spavanja, buđenja i obroka. Ovo podržava unutrašnji ritmam tela i pomaže u održavanju stabilnosti nervnog sistema.
  6. Socijalna podrška: Održavanje bliskih i podržavajućih odnosa može pomoći u svakom segmentu. Razgovor i podela osećanja sa pouzdanim osobama mogu imati vrlo pozitivan uticaj na nervni sistem.
  7. Terapija: Psihoterapija, posebno tehnike kao što su kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ili terapija usmerena na emocionalno regulisanje, može vam pomoći u razumevanju i upravljanju stresom i emocionalnim reakcijama.
  8. Hobi i kreativne aktivnosti: Posvećivanje vremena hobijima ili kreativnim aktivnostima može pružiti emocionalnu ispunjenost i doprineti opuštanju nervnog sistema.

Individualni pristupi variraju, pa može biti korisno eksperimentisati sa različitim tehnikama i pristupima kako biste pronašli onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama i koji vam daje najbolje rezultate kroz vreme, rad i strpljenje.

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamenjuje rad na sebi niti rad sa stručnim licem!

Referenca:
Ružica Nestorov – Instagram

Komentari

  • Napiši komentar