Povremeno osećanje anksioznosti je normalno, posebno kada se nalazimo u stresnoj situaciji. Međutim, kod nekih ljudi se javlja prekomerna i konstantna anksioznost koju ne mogu da kontrolišu i koja često ometa svakodnevne aktivnosti. Ovo može biti znak anksioznog poremećaja. Anksiozni poremećaji su najzastupljeniji problemi mentalnog zdravlja u opštoj populaciji i pogađaju milione ljudi širom sveta. Mogu biti posledica kako genetskih predispozicija, teških životnih događaja, tako i svakodnevnog stresnog načina života koji u današnjici vodi značajan broj ljudi.
Visokofunkcionalna anksioznost ne predstavlja pravu psihološku dijagnozu, stručnjaci je ne priznaju. Međutim, ona svakako postoji, samo što je nije moguće tek tako odrediti, kao, recimo, socijalnu anksioznost. Visokofunkcionalna anksioznost zato često ostaje neprimećena ili nedijagnostikovana. Javlja se kada osoba ima simptome anksioznosti, ali umesto povlačenja iz situacija ili interakcija, ona se suočava sa svojim strahovima i vešta je u prikrivanju simptoma.
Osoba za koju kažemo da doživljava visokofunkcionalnu anksioznost u stanju je da ispunjava svoje dnevne obaveze vezane za školu, fakultet, karijeru, da dobro funkcioniše u međuljudskim odnosima – ima društveni život, neguje partnerski odnos, funkcioniše u porodičnom okruženju. Napadi panike i/ili anksioznosti nisu intenzivni i parališući u tom stepenu da dovode do izostajanja sa posla, zapostavljanja obaveza, prijatelja, partnera, kao što je to često slučaj kod disfunkcionalne anksioznosti. To su, dakle, osobe koje ne pribegavaju izbegavanju situacija koje su potencijalni okidači za anksioznost i njihova dnevna rutina je dobro struktuirana.
To što je anksioznost visokofunkcionalna ne znači da je vama lakše da funkcionišete sa njom. To samo znači da je drugima u vašem okruženju lakše.
Možda ste u stanju da ispunite osnovne zadatke (kao što su oni koji se odnose na posao i održavanje domaćinstva), ali osećate da je vaš život ograničen na druge načine (na primer, nikada ne radite ništa izvan svoje zone poznatog). Vaše akcije su diktirane vašom anksioznošću. Verovatno ćete pre izabrati aktivnosti koje mogu bar donekle da vam umire misli nego da se bavite nečim jer vam pričinjava zadovoljstvo ili bi vam proširilo vidike.
Ako imate visokofunkcionalnu anksioznost, verovatno ste postali vešti u predstavljanju lažne ličnosti svetu i (gotovo) nikada nikome ne pokazujete svoja prava osećanja. Umesto toga, sve držite duboko u sebi i potiskujete, sa planom da se sa osećanjima nosite kasnije (ali to kasnije nikada ne dolazi).
Osobama sa visokofunkcionalnom anksioznošću nije potrebna hospitalizacija, sa problemom se uspešno nose i bez upotrebe medikamentozne terapije, ili je uzimaju samo povremeno, situaciono, ali je potrebno da se uključe u psihoterapijski proces ne bi li ovladali veštinama i tehnikama za upravljanje stresom i povremeno preplavljujućim nezdravim emocijama i i simptomima. Ove osobe svom okruženju deluju sasvim u redu i za njih se nikada ne bi reklo da se suočavaju sa nekom vrstom mentalnih problema. Međutim, prisutna je unutrašnja napetost koja je često konstantna, praćena svim simptomima koje anksioznost sa sobom nosi.
Visoko funkcionalna anksioznost često se krije iza maske uspešne i ambicizne osobe. Drugim ljudima neka ponašanja koja su zapravo simptomi mogu delovati simpatično, ,,slatko” ili ih jednostavno vide kao deo vaše ličnosti. Sa druge strane, tu su simptomi koji nisu vidljivi spolja, a vama mogu predstavljati veliki stres i značajno otežavati život. Pored tipične napetosti i zabrinutosti koje podrazumeva svaki tip anksioznosti, u nastavku slede neki od ne tako očiglednih pokazatelja.
Visokofunkcionalna anksioznost može se javiti kod ljudi bilo kog uzrasta i pola, ali neki ljudi imaju veći rizik da je dožive. Prema istraživanjima u Americi, žene imaju više nego dvostruko veće šanse da budu pogođene ovim problemom. Uopšteno, neki od uzroka javljanja visoko funkcionalne anksioznosti mogu biti:
Sve ove situacije mogu se različito manifestovati i imati raznolike posledice u zavisnosti od mnogih faktora. Jedan od najvažnijih faktora mentalnog zdravlja je rezilijentnost, odnosno psihička otpornost koja omogućava da se lakše i kvalitetnije nosimo sa životnim izazovima. O rezilijentnosti i načinima na koje se ona razvija pisaćemo u nekom od narednih članaka.
Pomoć stručnjaka je najbolji način da se osoba oslobodi bilo kog problema sa mentalnim zdravljem. Međutim, ono što je specifično za visoko funkcionalnu anksioznost jeste da mnogi ljudi, čak i kada se pronađu u opisu i prepoznaju kod sebe simptome, ne vide problem u svemu tome. Tačnije – imaju strah da ne izgube ona ponašanja ili osobine koje smatraju pozitivnim, a povezane su sa anksioznošću. Na primer, plaše se da neće imati motivaciju da toliko rade i postižu uspehe ili da ih drugi ljudi neće gledati na isti način ako počnu drugačije da se ponašaju. Određeni simptomi anksioznosti postali su deo njihovog identiteta i teško im je da pristanu na to da ih mogu izgubiti.
Važno je da znate da vi osolobađanjem od anksioznosti ništa ne gubite, već se samo oslobađate napetosti, zabrinutosti, pritiska koji osećate. I dalje možete raditi svoj posao jako uspešno, s tim što sada nećete raditi pod pritiskom da ,,morate biti savršeni”, već sa željom da date svoj maksimum. I dalje možete vredno trenirati i održavati svoju formu, ali bez potrebe da se fizički iscrpite kako biste ,,anestezirali” neprijatna osećanja. Jedino što gubite su strah, strepnja, odvojenost od sebe i svojih emocija – sve ostalo možete biti i raditi na mnogo zdravije načine.
Pored rada sa stručnjakom, važno je i napraviti promene u stilu života koje će podržati vaše zdravlje i bolji osećaj. Normalan bioritam, odnosno odlazak na spavanje i buđenje u približno vreme svakog dana, zdrava i redovna ishrana, umerena fizička aktivnost, smanjenje kofeina, izbacivanje cigareta, alkohola i drugih stimulansa jesu stvari koje možda deluju opštepoznato, ali koliko ih ljudi zaista primenjuje? Ovo su osnove fizičkog, mentalnog i emotivnog zdravlja i blagostanja. Pored toga, važno je ograničavanje upotrebe telefona i uopšte gledanja u ekrane, smanjenje izloženosti vestima i drugim vidovima širenja opšte zabrinutosti, više provođenje vremena na suncu, u prirodi i građenje bliskih odnosa od poverenja. Primenjujući sve navedeno, uz dodatak rada sa stručnjakom, gotovo da nema problema koji se ne može rešiti ili makar značajno umanjiti.
Reference:
Visoko funkcionalna anksioznost
The characteristics of high-functioning anxiety
Behind the mask: Managing high-functioning anxiety